D

"U zadnjih deset godina, sustavi visokog obrazovanja znatno su se razvili, zajedno s velikim reformama u sustavu stupnjevanja obrazovanja i osiguranju njegove kvalitete. Moramo nastaviti s modernizacijom i povećanjem kvalitete visokog obrazovanja te ga učiniti dostupnijim građanima", izjavila je povjerenica za obrazovanje, kulturu i višejezičnost Andrula Vasiliu.

"Nova gospodarska strategija "Europe 2020" tome će dati daljnji poticaj, posebice kroz mjere čiji će cilj biti povećati broj osoba s diplomama na oko 40 posto stanovništva, sa sadašnjih oko 33 posto", dodaje povjerenica.

Izvješće pokazuje da je gospodarska kriza različito utjecala na visoko obrazovanje: u nekim zemljama povećano je izdvajanje za visoko školstvo, a u nekima je došlo do velikih smanjenja. O izvješću će se raspravljati na ministarskoj konferenciji koja će se održati 11. ožujka u Budimpešti, a nastaviti 12. ožujka u Beču.

Bolonjskim procesom, nazvanim po talijanskom gradu u kojem je pokrenut u lipnju 1999. godine, pokrenut je cijeli niz reformi s ciljem da se visoko obrazovanje u Europi učini konkurentnijim i atraktivnijim za studente te da se postigne usporedivost diploma.
Bolonjskim procesom visoko obrazovanje podijeljeno je u tri ciklusa. U procesu sudjeluje 46 zemalja, među njima i Hrvatska.

Prema izvješću Europske komisije, ciljevi Bolonjskog procesa uveliko su ispunjeni. Sustav studija u tri ciklusa i više kvalitativne norme postale su pravilo u Europi, dok kod priznavanja diploma još ima problema, kaže se u izvješću.

(Fena)